Možda je zanimljivo i možda malo usmjerava tok igre, ali s onim koji igra Vitora ima malo ili ništa. Ne čini mi se velika vjerojatnost da ćeš u toj fazi igre znat za koji award imaš više šanse.Papaver je napisao/la: 27 ruj 2018, 09:14 Vitor još nisam vidio, ali besplatno fundanje jedne nagrade mi se čini kao zanimljiva akcija koja može promijeniti tok igre već od početka, pogotovo ako se uzme nagrada koja se inače rijetko uzima. Budući da je besplatno ništa praktički ne gubiš osim akcije, a u prvoj generaciji rijetko kad želiš toliko hitno nešto odigrati prije ostalih igrača. Vitor ima malu prednost jer može predvidjeti za koju će nagradu najbolje konkurirati zbog svojih početnih projekata i preludea, a savršen je slučaj ako igraš zadnji.
O tome da te ne košta ništa bi se isto dalo. S prelude kartama se milestone hvata još ranije nego prije. Doslovno je moguće da netko pokupi milestone prije nego te uopće dođe red igrat (Jovian tags npr pa čak i 16 karata u ruci). U tom početnom sprintu jedna akcija manje zbilja može značit.
Jbg to stoji, al kad igraš u kompetitivnoj ekipi, onda se često bira bolja. Uostalom, mi smo svi odigrali toliko partija da je valjda svako igrao barem jednom s nekom koporacijom pa onda jednostavno najčešće biraš onu bolju.E da, mi damo tri korporacije na odabir i ljudi uglavnom odabiru one s kojima nisu igrali, a da im se uklapa u ostale karte, ne idemo direkt na "najjače".
Da, toliko je različitih taktika i sve su validne... A činjenica da igra pruža zadovoljstvo samim tim što si složiš combo je vjerojatno glavni razlog zašto igra kupuje na prvu. Od svih koje znam da su je igrali, ravno jednoj osobi igra nije odlična.TM je dosta asimetrična igra (korporacije/karte/prelude) i kao takva naravno da ne može biti potpuno izbalansirana, ali meni je u tome čar. Toliki je broj moćnih comboa da jednostavno svatko tijekom igre uspije napraviti genijalnu sinergiju karata, barem je tako bilo u većini mojih 12 igranja. Ta različitost u pristupu svakoj igri još mi uvijek TM drži u top 5 igara koje sam ikad igrao. Nikad neću biti žalostan što nisam pobjedio ako sam uspio ispred sebe stvoriti tableu karata na koje sam takoreć ponosan i koje su toliko specifične da je šansa da i blizu slične ikad odigram ravna nuli.
